U tjedniku Lider od 3.11.2017. objavljen je veliki prilog o coachingu. Veseli nas odabir teme i pažnja koja je posvećena izazovima coachinga!
Tekst intervjua je ponešto preoblikovan, pa objavljujemo i integralnu verziju:

Hrvatska udruga za coaching djeluje već deset godina, s osnovnom svrhom promoviranja coachinga kao profesije i metode, povezivanja coacheva i promoviranja Etičkog kodeksa i visokih profesionalnih standarda coachinga.
Udruga ima šezdesetak članova, a osnovne su aktivnosti:
1. Promoviranje coachinga, prožanje informacija o coachingu i coaching kompetencijama preko weba Udruge, konferencija i slično. U svibnju 2017. Udruga je organizirala posjećenu i odlično ocijenjenu konferenciju ‘Prozor u coaching’, čije se novo izdanje organizira u travnju 2018. Prošle smo godine u suradnji s EMCCom objavili infografiku ‘Kako angažirati coacha’ s detaljnim uputama kako potražiti, odabrati i što očekivati od coacha (u prilogu maila).
2. Akademija HUCa, unutar koje se održavaju obvezne edukacije i ostale radionice s područja kontinuiranog profesionalnog razvoja coacheva. Osim edukacija, organiziramo i redovnu coaching praksa i superviziju.
3. Suradnja s drugim coaching organizacijama (npr. Slovenska coaching zveza, Europski savjet za mentorstvo i coaching Hrvatske)
4. EU i slični projekti

Q&A:

Kako se postaje coach? Koja su znanja, vještine i kompetencije potrebne za bavljenje coachingom?
Mogućnosti su različite, no većina coacheva, nakon fakulteta završi jednu ili više specijaliziranih coaching edukacija, a puno pomaže i životno i radno iskustvo. Naravno, redovno usavršavanje i osobni razvoj obvezni su za svakog coacha.
Kompetencije coacha usmjerene su na sposobnost uspostavljanja odnosa povjerenja s klijentom, omogućavanja uvida kod klijenta, usmjerenost na ciljeve i akciju, posvećenost osobnom razvoju… (puni popis kompetencija kojima se vodi HUC je na http://www.hr-coaching.hr/coaching/)

Jesu li za bavljenje coachingom potrebni određeni certifikati? Ako da, na koji se način stječu odnosno postoji li neki oblik obavezne edukacije za coacheve? Kakav i koliko traje?
Pristup coachingu je raznolik pa nema jedne i jedinstvene edukacije. Jednako je tako s certifikatima – profesionalne coaching organizacije, kako nacionalne tako i međunarodne, definiraju procese kojima certificiraju ili akreditiraju coacheve. U Hrvatskoj udruzi za coaching propisane su obvezne edukacije s ispitima, koje članovi moraju položiti unutar 2 godine od pristupanja Udruzi, kako bi bili punopravni članovi Udruge.

Koliko se ljudi u ovom trenutku u Hrvatskoj bavi coachingom? Raste li njihov broj? Može li se govoriti da ponuda usluga coachinga nadvisuje potražnju za tim uslugama ili to nije slučaj?
Coaching je ne samo profesija, nego i metoda osobnog razvoja odnosno razvoja zaposlenika, te leadershipa- U tom smislu coachingom se u Hrvatskoj bave mnogi i taj je broj teško procijeniti. Potrebe za coachingom su velike: od srednjih škola i fakulteta, gdje bi brojnim studentima i učenicima coaching pomogao da bolje odaberu studij, budu uspješniji i u većem postotku završavaju školovanje, preko osobnog života, do korporativnog, malog i obiteljskog poduzetništva, te u javnom sektoru. Postoje dakle velike potrebe, pitanje je samo kako coaching financirati iz odgovarajućih izvora.

Koliko se financijski nagrađuju usluge coacha tj. plaća li klijent po satu ili po paušalu? Kako se kreću cijene usluga coachinga i jesu li na tržištu ujednačene ili postoje značajnija odstupanja?
Prakse su različite, stoga je o tome teško govoriti. Cijene ovise ne samo o stručnosti coacha, već i o duljini angažmana, specifičnosti coachinga i slično.. Pored individualnog, sve se češće koristi i timski coaching čija je cijena razmjerno veća od individualnog.

Koliko je vremena (prosječno) potrebno za postizanje rezultata? U kojem se postotku slučajeva (okvirno) postiže očekivani rezultat? Plaća li klijent uslugu i ako rezultat nije postignut?
Prema istraživanjima Price Waters Coopersa, gotovo svi (99%) klijenti ocjenjuju coaching dobrim ili odličnim, a 96% bi ponovilo coaching, što dovoljno govori o zadovoljstvu. Od područja u kojima klijenti bilježe najveće koristi možemo navesti: povećano samopouzdanje, poboljšani odnosi s drugima, bolje vještine komunikacije i naravno bolji poslovni rezultati.
Period trajanja coachinga je isto tako specifičan za svaki slučaj posebno, od nekoliko susreta do više mjeseci.
Željeni rezultati coachinga su predmet detaljnog razmatranja i dogovora do kojega treba na početku coachinga doći između klijenta, organizacije (ako se radi o poslovnom coachingu) i coacha. Na primjer, ako vlasnik obiteljske tvrtke traži coaching kako bi ‘nagovorio’ sina ili kćer da naslijede tvrtku, to je rezultat za koji coach, etički i stručno, ne može preuzeti odgovornost. Ono što je u ovom slučaju moguće je coachingom utvrditi koliko je potencijalni nasljednik motiviran da preuzme tvrtku. Kvalitetno definirani ciljevi preduvjet su za dobre rezultate coachinga.

Je li zanimanje coach u Hrvatskoj dovoljno financijsko isplativo da može biti jedini posao ili ga treba kombinirati sa drugim angažmanima? Kako se kreću prihodi coacheva?
Coaching može biti održiv posao, no u praksi su potrebe klijenata, pogotovo organizacija, često raznolike, pa se coahcing kombinira s mentoringom, treningom i slično. U tom smislu većina coacheva i u Hrvatskoj i u svijetu održava i predavanja, edukacije i treninge, radi mentoring ili konzalting ili neku kombinaciju tih usluga.

U kojoj mjeri tvrtke u Hrvatskoj angažiraju coacheve za rad sa svojim zaposlenicima? Možete li spomenuti neke s kojima ste surađivali? Surađuju li coachevi češće sa tvrtkama ili sa pojedincima?
U temeljima je coachinga povjerljivost između coacha i klijenta, na što se često nadovezuju strogi ugovori o čuvanju informacija i podataka, sklopljeni s korporacijama. Stoga bez pismenog odobrenja nije moguće objaviti imena tvrtki u kojima radimo.
Općenito se može reći da dobar dio tvrtki u Hrvatskoj, u kojima je uspostavljen moderan sustav upravljanja, odnosno razvoja ljudskih resursa, koriste coaching bilo eksternih, bilo internih coacheva, a menadžment se sve više educira u coachingu koji koriste kao vještinu vođenja.

Koji su najčešći razlozi zbog kojih klijenti zatraže vaše usluge?
Razlozi su vrlo raznorodni, od razvoja pojedinih vještina (npr. interpersonalnih vještina, upravljanja vremenom, prodaje i slično), preko promjena (npr. nova pozicija koja traži drugačiji set kompetencija, spajanje poduzeća i slično) do razvojnih tema (npr. osoba koja je prepoznata kao talent i ima razvojni plan).
Privatne osobe dolaze zbog pitanja u vezi karijere, osobnih odnosa, poboljšanja ravnoteže privatnog i poslovnog života i brojnih drugih razloga.

U čemu je osnovna razlika između coacha i psihologa kada je u pitanju life coaching odnosno između coacha i konzultanta kada je u pitanju business coach?
Prvi dio pitanja je možda bolje preformulirati u razliku između coacha s jedne, i terapeuta ili osobnog savjetnika s druge strane (jer i psiholog može biti coach).
Coach u osnovi ne savjetuje, već podržava klijenta u sagledavanju svih aspekata određenog pitanja, kako bi sam/a došao do najboljeg odgovora za sebe, proveo/la ga u djelo i pri tome naučio više o sebi. U tom smislu kažemo da savjetnik/konzultant kaže: ovo treba ovako napraviti, a coach kaže: hajdemo vidjeti kako da to najbolje napravite.

Što radi coach odnosno kako izgleda proces rada sa klijentom? Kako coaching funkcionira? Možete li ukratko prepričati jedan ilustrativan primjer iz prakse?
Nakon što je coaching dogovoren u formalnom smislu (klijent je razgovarao s coachem i odabrao baš njega/nju, razmijenili su informacije o etičkom kodeksu, povjerljivosti, načinu rada, cijenama, i slično, potpisali ugovor…), prelazi se na opis sadašnje situacije i definiranje ciljeva. Ovaj dio može potrajati, jer ciljevi ponekad nisu jasni, ili se dogovore ‘radni ciljevi’, s mogućnošću da se ciljevi promijene tokom daljnjeg procesa. Ciljevi mogu biti opisni (npr. ako klijent želi ‘više samopouzdanja u nastupu’, dogovaraju se pojavnosti – kako će znati da ima više samopouzdanja? Znači li to da mu se ruke više ne znoje, da može gledati sugovornicima u oči ili nešto treće?), a ponekad i brojčani (do Nove godine napravit ću tri prezentacije na konferencijama).
Ključno je da klijent sam donosi zaključke, bira metode dosizanja ciljeva i provodi ih, a coach je tu da mu/joj pomogne da sagleda širu sliku, napravi plan, uključi više mogućnosti, održi motivaciju tokom provođenja plana.

Primjer iz prakse:
‘Novi’ CEO zaposlen je s prvenstvenim ciljem reorganizacije tvrtke zbog promijenjenih uvjeta na tržištu. Coach klijentu pomaže da sagleda ukupnost sadašnje situacije, da jasnije definira kakva bi organizacija trebala biti nakon restrukturiranja, kakvi bi trebali biti odnosi između dijelova organizacije, kako postojeće organizacijska kultura djeluje na promjenu, što je u tom smislu moguće ostvariti i u kojim rokovima te naročito kakva je uloga klijenta u svemu tome?. Nakon toga coach podržava klijenta u provedbi, pogotovo u komunikaciji sa zaposlenima koji trebaju prihvatiti promjenu i biti njena izvršna snaga.

*Cijeli članak pročitajte u novom broju Lidera.