Pros.vs Cons
Budući da se pandemija ne stišava, od idućeg tjedna I djelatnici u državnim I javnim upravama prelaze na rad od kuće na određeno vrijeme. To određeno  vrijeme moglo bi se itekako odužiti pa se bolje psihički i fizički pripremiti na sve. Ne znam kakva je situacija u Hrvatskoj, tj. koliko uposlenika radi od kuće, ali  znam da u većini zemalja EU, ovo je postala već uobičajena praksa. Tako npr bivše kolege i kolegice koji rade za EU institucije u Bruxellesu već mjesecima rade od kuće i za to uz redovitu plaću koja se nije snižavala, primaju poseban dodatak, mislim occa od 300 EUR na mjesec a i više (oni koji su podstanari) za rad od kuće. Tim dodatkom plaćaju troškove interneta, struje, itd. Nekima od njih rad od kuće je ”cool”, drugi ga pak ne mogu smisliti. Kažu da ih ubija i da nikakvim novcem ne mogu kupiti onaj osjećaj od prije kada se išlo na posao, družilo na zajedničkim kavama, ručkovima, itd. Sada je jedno veliko ništa. Mnogi su se psihički slomili pa ima sada poslodavac pokriva i troškove za odlazak psihoterapeutima.

Kao što se nekim zaposlenicima rad od kuće sviđa ili ne sviđa, treba se staviti i u cipele poslodavca, poglavito privatnih firmi i poduzeća. Nije ni njima jednostavno donositi odluke na dnevnoj bazi u doba pandemije, bolovanja, itd. Doduše mnogo ovisi i o vrsti posla, jer proizvodnja trikotaže, lijekova i sl. ne može se organizirati od kuće. S druge strane, istina je da ima nekih poslova koji se mogu obavljati uglavnom ili potpuno od kuće. Kada je u pitanju Hrvatska postoji niz praktičnih ali prvenstveno zakonodavno-tehničkih pitanja koje treba riješiti npr. da se može ostati kod kuće, ali zadržati identičan status, prava i plaću, kako evidentirati radno vrijeme, zaštitu na radu, što je s bolovanjima, godišnji, kako provoditi inspekcija rada po kućama? 

Izazovi
Mnogobrojni su izazovi s kojima se suočavamo za rad od kuće, kao što su : dijeljenje životnog prostora koji je odjednom postao i radni prostor s članovima obitelji; kako se motivirati; osjećaj izolacije u nedostatku fizičkih kontakta; prekomjeran rad jer jednostavno ne znate što bi sa sobom i kako se nositi s neugodnim emocijama koje neki ”maskiraju”  prekomjernim radom; komunikacija s obitelji; kako uskladiti posao s kućnim i obiteljskim obvezama, itd.

Kako god. Ne znam koliko ljudi točno radi od kuće u Lijepoj našoj. S obzirom da to postaje isto ono jedno od ”novog normalnog” kao posljedica ove pandemije, znam dosta ljudi koji rade od kuće, uključujući i mene povremeno, želim s vam podijeliti par savjeta kako da si organizirate rad od kuće i zadržite onaj optimalan balans u životu između posla i života. Drugim riječima, kako da si pojednostavite život ali ga i učinite što produktivnijim i učinkovitijim, kako na na poslu tako i općenito u životu za vrijeme ove pandemije. Ne zaboravite da vi niste vaš posao, titula, društveni status, i sl. Vi ste puno više od toga. 

Prema mojem mišljenju rad od kuće ima više štete nego koristi, ali tako je kako je. Zato budite pametni u upravljanju s vašim vremenom i organizacijom života. Ljudi previše sjede pa nije ni čudo da se osjećaju ukočenu ili imaju veće bolove u vratnoj kralježnici. Da ne govorim ako još jedu onako s nogu – dok šalju poruke ili nešto pišu trpaju u sebe smeće od brze hrane i zalijevaju gaziranim pićima. Što mislite kako će vam uzvratiti vaš organizam i tijelo? Možda vas bude služilo neko vrijeme ako ste mlađi ali će dugoročno imati itekakve posljedice na vaše zdravlje i psihu. 

Mnogi su mi se žalili da im je jako teško uskladiti kućanske obveze s koncentracijom rada od kuće i produktivnošću, pa evo par savjeta:

Postavite si dnevne ciljeve tj. raspored aktivnosti
Bez postojanog dnevnog rasporeda, tanka je linija između radnog i osobnog vremena pa se čovjek brzo izgubi u danu, što može biti dosta stresno. Najbolje da ustalite svoj uobičajeni dnevni ritam i budete  dosljedni u tom rasporedu.To znači – ustajte uvijek u isto vrijeme, doručkujte, vježbajte ili izađite 15′ u brzu šetnju prije nego se zavalite u vašu radnu stolicu. Svaki dan se obucite kao da idete na posao. Ako poslodavac nije odredio precizno radno vrijeme za rad od kuće, sami ga odredite, Kad vam prestane radni dan, sve isključite. To znači, prestanite  provjeravati poruke, e-poštu i usredotočite se samo i isključivo na svoj obiteljski život. Ako ste samac, obavezno izađite van. 

Prošećite se s nekim. i, na kraju dana, držite se rutine odlaska na spavanje uvijek u isto vrijeme. Pokušajte svakako prije ponoći jer se hormon melatonin kojega izlučuje epifiza, tj. žlijezda u mozgu, luči isključivo i samo  za vrijeme noći i tame. Vaš mozak mora dobiti informaciju da je završio dan i započela noć kako bi se stvarao melatonin. Melatonin snižava nivo ”zloglasnog” hormona stresa –  kortizola u krvi, koji regulira vrijednosti ostalih hormona u tijelu, tako da ih podiže ili spušta , ovisno o njegovoj razini u krvi. Da bismo zaspali, razina kortizola mora biti niska. Razina tog hormona kod zdravih ljudi drastično pada iza 20.00h, omogućujući tako melatoninu da započne spavanje. Prevedeno, to znači da bi iza osam navečer trebalo prekinuti svaku aktivnost, tj. dozvoliti da se kortizol umiri i da melatonin počne svoje antioksidativno djelovanje. Melatonin se izlučuje ekskluzivno između 23 sata i 2 sat u noći,  i na taj način snižava razinu kortizola u krvi, te omogućuje regeneraciju tijela.Dok nas kortizol nas održava budnim, melatonin i hormon rasta ga blokiraju. Balans između ta 3 hormona omogućava zdravo spavanje.

Odredite si  vaš radni prostor
Neka vaš radni prostor -znači radni stol s računalom i drugim potrepštinama, bude uvijek uredan. Uljepšajte ga. Stavite neki suvenir, obiteljsku sliku, neki cvijetak. S druge strane, maknite od sebe sve distrakcije (telefone, društvene mreže, TV, radio) dok radite, neka fokus bude samo i isključivo na radnom zadatku.

Odredite si male i velike pauze za odmor
Mnogi ljudi misle da ako rade od kuće, da moraju biti 24/7 na raspolaganju.  Zapamtite dobro da  samo biti “prisutan” nikome ne koristi ako strada vaše mentalno zdravlje. Nikome nećete biti od koristi.  Zato je jako bitno u upravljanju stresa i stresnih situacija da si odvojite vrijeme za pauze – one male od 5-10′, i jednu veću od 45′ za ručak, odmoriti se ili se prošetati.

Ustalite neku radnu i životnu rutinu u kojoj ćete napraviti zdrav balans između posla, objeda,  tjelovježbe (to može biti i najjednostavnija šetnja 2- 3 puta na dan po 15′), obitelji, rada na sebi (npr čitanja knjige ili edukacija), ostalih obveza kao i društvenog života (kako god ga vi organizirali.  Zapamtite da je ključ pronaći balans u svemu ovome. Vremena je dovoljno jer u 24 sata stignemo sve to odraditi i još se i odmoriti tj kvalitetno odspavati min. 7 sati na dan.  

Postavite jasne granice između vašeg obiteljskog i poslovnog života
Zaposlenici koji se znaju u potpunosti  ”odlogirati” ili otkačiti od posla kada im završi virtualan radni dan, puno su zadovoljniji svojim životom i sretniji. Bolje spavaju i mentalno su i emocionalno prisutniji za sebe i svoju obitelj.
Postavljanje granica s drugim članovima obitelji ključno je za mentalno blagostanje dok radite kod kuće. Možete biti fleksibilniji kad radite od kuće, pa uživajte. Iskoristite to maksimalno. Međutim, isto tako, rad u kući može biti jako izazovan  ako postoje druge ”smetnje” – poput djece kod kuće, koja mogu pomisliti da ste na odmoru i žele vas za sebe. Porazgovarajte o svojim potrebama, posebno s obitelji po tom pitanju. 

Kako prema obitelji, postaviti psihološke granice jednako je neophodno i bitno i prema vašem poslodavcu. To znači kada je radni dan gotovo, onda je gotov. Sve isključujete i nastavljate svoj privatni život. Nema iznimaka. 

Slušajte ”pametnu” glazbu
Moj je savjet da obavezno ugasite radio dok radite, poglavito neke popularne radio postaje na kojima se stalno nešto priča, komentira, objavljuju negativne vijesti, itd. To su sve distrakcije koje vam sigurno neće pomoći da se koncentrirate i imate jasan fokus i jasnoću u radu. Naučite vaš um i mozak na ”pametnu” i inspirativnu glazbu koja će vam popraviti raspoloženje ali ‘ povećati učinkovitost. Imate ih besplatno na YouTube kanalima koliko hoćete (npr  Piano Music for Studying, Concentrating and Focusing Playlist). 


Ne zaboravite na druženje s i u prirodi
Svi znamo da nam boravak u prirodi može biti veliki saveznik u borbi protiv stresa, ali ne samo to. Priroda nam može pomoći i poboljšati naše kognitivne funkcije. Ljudi previše vremena provode u zatvorenim prostorima, manjka im dovoda kisika u mozgu što automatski negativno utječe i na naše kognitivne sposobnosti, jasnoću misli, fokus i koncentraciju. 

 

Povežite se i ne zaboravite na druženja
Ako iz nekog razloga ne možete izaći i uživo organizirati druženje poštivajući epidemiološke mjere, postoji hrpa raznih aplikacija da se družite iako ste i miljama možda udaljeni od svojih prijatelja, rodbine, poznanika.  Vidjeti prijateljsko lice u doba korone znači mnogo za sve nas. Na isti način možete organizirati virtualan odlazak na kavu ili ručak s prijateljicom. Dogovorite vrijeme, pripremite kavu ili neki desert, spojite se na neku od spomenutih aplikacija te se pretvarajte kao da ste u omiljenom kafiću. Mislim da ne moram naglašavati koliko su naši socijalni kontakti, i druženja važni tj koliko doprinose našem fizičkom i mentalnom zdravlju.  


Budite dobri prema sebi i budite zahvalni što imate posao
Pandemija je činjenica i stvari neće jednostavno samo tako nestati jer se to vama ne sviđa. Prihvatite situaciju i razmislite kako je možete okrenuti u vašu korist. Nema smisla pružati otpor na događaje i situacije na koje ne možemo utjecati, ali zato razmislite i krenite u akciju na sve ono na što možete utjecati svojim mislima, riječima i djelima. Najbitnije je da se sprijateljite sami sa sobom. Da budete ljubazni prema sebi i realni u pogledu onoga što možete postići s obzirom na okolnosti te da se opustite kad završite svoj posao. Budite zahvalni što radite i imate posao u ovakvoj situaciji. Kakav god da je, i bez obzira radite li od kuće ili idete svaki dan na posao.

Podrška i savjet
Ako osjećate tjeskobu, ne znate izaći na kraj s emocijama, borite se s osjećajem usamljenosti, izolacije, potražite stručnu pomoć. Ne čekajte da tjeskoba preraste u depresiju. 

 

Mirella Rasic, Holistički Coach – zdravlje, psiha i ljudski potencijali