Što nas još čeka ove godine?

Prošla je godina bila godina bez presedana i mnogima tragična. Ljudi su je se željeli riješiti što prije vjerujući da će ova biti bolja. Hoće li? Kako za koga. Ne treba se previše zamarati pitanjima na koje nemamo odgovor. Život ide dalje. Zato zasučimo rukave i krenimo u obnovu – tjelesnu, psihičku a prije svega duhovnu. 

Kako možemo ponovno pokrenuti naš mozak da radi za nas? Nažalost, mozak je kod mnogih u konstantnoj i kroničnoj blokadi. S druge strane, ima na sreću ljudi kod kojih je strah pokrenuo kreativnost.

Ključ rješenja leži u promjeni loših navika

Ne znam je li najgore iza nas, ali barem cjepiva za ljude koji vjeruju da će im pomoći, daju tračak nade ljudima da misle i budu malo pozitivniji. Međutim, treba reći da su iza nas mjeseci tjeskobe, tuge i samoće, straha i hrpe kontradiktornih informacija od kojih su ljudi zbunjeni. Sve to zapravo može biti okidač da se stvori jedna spirala negativnosti, apatije i tjeskobe iz koje se jako teško izlazi. I na to se mora gledati kao na proces iscijeljena. Znate zašto je tako? Zato što kronični stres s kojim smo se naučili živjeti mjesecima mijenja strukturu našeg mozga.

Zato je potrebno osloboditi se nekih destruktivnih navika na koje smo se ”navukli” jer smo ih ponavljali mjesecima ili godinama pa ih zapravo nismo ni svjesni. Otišli su u podsvijest i tu je onda jako teško intervenirati. To vam je ono – ‘‘da znam da to nije dobro za mene ali ne znam kako promijeniti to nešto ili se riješiti loše navike”

U nekim slučajevima promjena loših navika može značiti prisiljavanje na neke stvari ili ponašanja za koje znate da su dobra za vas, i zbog kojih ćete se postupno osjećati bolje. Ipak, ako osoba ima ozbiljnije simptome koje ukazuju na depresiju i sl, svakako treba konzultirati liječnika psihijatra da se ustanovi o kakvom je poremećaju riječ – nečem prolaznom ili kemijskom disbalansu u mozgu koje neće proći bez farmakoterapije.

Kako da podesite mozak da vam služi?

Evo nekoliko načina na koji sami možete podesiti mozak da vam doista služi:

1. Njegujte empatiju – Naštimajte mozak da budete uvijek ljubazni i uslužni

Ljubaznost, altruizam i empatija imaju itekakav impakt na ljudski mozak. Brojna su znanstvena istraživanja već tvrdila kako su sudjelovanja -recimo u nekim dobrotvornim akcijama ili donacijama, aktivirala sustav nagrađivanja našeg mozga na sličan način kao da smo stvarno nešto dobili, neku materijalnu nagradu i sl.

Svi mi koji radimo kao volonteri – povremeni ili stalni znamo o čemu govorimo. Pitajte ljude koji su pomagali unesrećenima u potresima kako su se osjećali nakon dobrovoljno odrađena posla? 

Kakvi ih osjećaje preplave kada ih ljude izgrle, plačući zahvaljuju na pomoći i sl.? Ja mislim da takvu vrstu osjećaja, tj stanja kada vas preplave osjećaji unutarnje radosti, ispunjenosti i smisla života, ne mogu kupiti nikakvim novcima ili materijalnim stvarima. Zauzeti se za nekoga kada vidite da mi je učinjena neka društvena nepravda ili volontiranje može itekako dati jednu novu smisaonu dimenziju našemu životu, i tako promicati vašu sreću, dobro zdravlje i dobrobit da vam ništa ne nedostaje. Ukratko, usrećivanje drugih dobitna je kombinacija tj. sjajan je način da usrećite sebe.

2. Pokreni se! 

O tome govorim čitavo vrijeme a prava je šteta i propust ljudi iz struke što se uopće ne referiraju o ovoj temi kada je u pitanju prevencija zdravlja u doba pandemiju.  

 

Tjelovježba i općenito fizičke aktivnosti, povezane su itekako s našim boljim tjelesnim i mentalnim zdravljem, uključujući poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja i smanjenu tjeskobu a čak i u slučajevima kliničke depresije. U djetinjstvu je tjelovježba i sport povezano (bilo nekada!) s boljim školskim uspjehom, i rezultatima. Kod odraslih pak i malo starijih ljudi, fizičke aktivnosti su bitne i treba ih stalno promicati jer utječe na naše kognitivne performanse a i osigurava jednu vrstu otpornosti na sve prisutnije neurodegenerativne poremećaje, poput demencije. Štoviše, studije su pokazale da osobe koje su fizički aktivne, vježbaju, trče, itd. imaju puno bolje pamćenje tj kognitivne sposobnosti jer se povećava volumen mozga, koji se nažalost smanjuje kako starimo. Ti ljudi također žive duže.

Ako vam se ne vježba, ne ide u teretanu i sl. dovoljne su i super i šetnje dva put na dan po recimo pola sata. Vožnja biciklom isto tako. Izaberite ono što vam najviše paše i ustalite to u vašu svakodnevnu rutinu.

3. Hrani se zdravo 

O tome znate ili ste čuli jako puno. Međutim jako je puno ljudi koji ne razumiju koliko hrana utječe na strukturu, razvoj i zdravlje moždane strukture i funkcije mozga. Hrana bi trebala da bude gorivo za naš mozak, a ne samo za tijelo i kratkotrajni osjećaj ugode. Referirajući se na brojna znanstvena istraživanja koja su pokazala da dugotrajni deficiti hranjivih sastojaka u hrani, znači dobrih i zdravih masti i bjelančevina, mogu itekako biti okidač i dovesti do strukturnih i funkcionalnih oštećenja mozga.

Prehrana bogata šećerima koja su natrpana u svu industrijsku hranu – od slatkiša, do kruha, tijesta, kolača, peciva, itd. dakle potpuno ispraznim kalorijama, mogu oštetiti živčane funkcije. 

Drugim riječima, smanjuju prirodnu sposobnost regeneracije našeg mozga stvaranjem novih neuronskih veza. Sve se to reflektira negativno na kognitivne sposobnosti mozga, preranu demenciju, itd. Još ako osoba puši i pije, onda joj je demencija i Alzheimer garantirane. Pa si vi sad razmislite. By the way, jeste li znali da šećer stvara sedam puta veću ovisnost od heroina?

S druge strane, kvalitetna prehrana obogaćena hranjivim sastojcima, povezana je s većim volumenom mozga.Drugim riječima, poboljšanim kognitivnim sposobnostima i naravno prevenciji neurodegenerativnih bolesti. Tako da neovisno koliko godina imate, mislite na vaš dragocjeni mozak i već danas počnite mijenjati loše prehrambene navike da ne bi bilo prekasno.

4. Poveži se 

Ljudi su najdruštveniji od svih živih bića koja postoje na svijetu a naši mozgovi i tijela stvoreni su za interakciju s drugima još od dana rođenja. 

Što reći – ne o pandemiji virusa, nego o njezinim dalekosežnim posljedicama na opće psiho-fizičko zdravlje djece, mladih i svi nas? 

Pandemija usamljenosti, straha, društvene izoliranosti, alijenacije tj otuđenosti itd. Opet pozivajući se na znanstvena istraživanja koja su pokazala da je socijalna izolacija itekako štetna za fizičko, kognitivno i mentalno zdravlje. Jedan od najvećih prediktora fizičkih i mentalnih zdravstvenih problema je usamljenost. Ako ste usamljeni i izolirani, veća je vjerojatnost da ćete oboljeti od, primjerice, koronarne bolesti srca ili raka. Stručnjaci navode da je usamljenost gotovo jednako velik rizični faktor kao i pušenje.

Ljudi su stvoreni za interakciju licem u lice a ne na neke online interakcije i druženja. Istraživanje sa sveučilišta u Bostonu je otkrilo je da bi zamjena kontakta s prijateljima a poglavito s obitelji što ja kažem uživo samo putem text poruka, e-pošte i društvenih mreža, mogla udvostručiti rizik od depresije. Upravo smo svjedoci pandemije tjeskobe i depresije kao novog nametnutog nam stila života usred pandemije. Isto je istraživanje također pokazalo da su oni, koji su ostvarili društveni kontakt s prijateljima ili obitelji makar dva puta na tjedan, imali najmanji rizik od depresije. Povozujte se, izlazite i družite se i ne dopustite da budete i osjećate usamljenost i socijalnu izoliranost koje se prepoznate kao kritični javnozdravstveni problemi.

5. Podesi mozak da stalno uči nešto novo!

Znate da je proces starenja praćen kognitivnim padanjem a samim tim i smanjenom sinaptičkom plastičnošću. Upravo je to razlog zašto primjerice starije osobe imaju lošije rezultate na testovima neurokognitivnih sposobnosti u odnosu na mlađe odrasle osobe. Ipak, ima iznimki. Istraživanja u novoj grani za istraživanje mozga – neuroznanosti pokazala su da pojedini stariji ispitanici kada obrađuju novu informaciju postižu jako dobre rezultate. To se objašnjava aktiviranjem područja mozga tj ekstra angažiranjem kognitivnih resursa koje dovodi do kompenzacijske strategije mozga u kojoj on manifestira svoju tzv. plastičnost tako što premješta i ponovo organizira neurokognitivne mreže. Drugim riječima, intelektualna i mentalna aktivnost aktiviraju plastičnost ljudskog mozga kod zdravih starijih odraslih osoba ali i kod starijih odraslih osoba s neurodegenerativnim poremećajima.

Sve te spoznaje dovode nas do zaključka da je kognitivni trening recimo učenja nekih novih vještina (učenje stranih jezika, plesa, kuhanja, slikanja, sviranja nekog instrumenta, itd. upravo idealan način za podticanje i aktiviranje plastičnosti mozga, jer pruža sistematsko vježbanje neophodno za uspostavljanje novih neuronskih veza i jačanje sinaptičkih veza između neurona.

Naš se mozak stalno regenerira ako ga koristimo 

Prije pola stoljeća, znanost je vjerovala da se mozak može mijenjati samo tijekom razvoja u djetinjstvu a da odrastanjem osobe mozak dobiva svoju konačnu fizičku strukturu. To naravno nije tako jer su istraživanja pokazala kako se u mozgu stvaraju novi moždani putevi te nestaju neki već postojeći putevi s obzirom na nova iskustva, nova učenja i sjećanja koja osoba prikuplja. Drugim riječima, dijelovi ljudskog mozga kroz život se itekako mijenjaju – ne samo fizički nego i kemijski i funkcionalno. Te procese upravo istražuje i opisuje tzv neuroplastičnost mozga. To je termin koji opisuje mogućnost mozga da se promijeni i adaptira kao rezultat nekog novog iskustva.

Ljudski je mozak fenomenalan! Ima takvu sposobnost da ispravi i ponovo izgradi ono što je potrebno. Plastičnost mozga je sposobnost mozga da se oporavi i ponovo izgradi. Ova sposobnost omogućava mozgu da se oporavi nakon povreda, poremećaja da umanji negativne učinke promjena do kojih bi možda došlo uslijed raznih neurodegenerativnih bolesti kao što su disleksija, ADHD, Parkinsonova bolest ili multipla skleroza, Plastičnost mozga omogućava neuronima da se obnove kako anatomski tako i funkcionalno i da stvore nove sinaptičke veze.

Ako neće vi,netko drugi će isprogramirati vaš mozak 

Koristite svoj mozak. Prije svega razmišljajte svojom glavom. Trenirajte ga I neka kao I vaše tijelo  uvijek bude u formi i fit! Resetirajte ga da radi za vas i služi vam u ovim teškim I izazovnim vremenima. Ako ga sami ne podesite, uvijek ima netko drugi koji će se pobrinuti da vam ga programira kako njima odgovara!.

 

Mirella Rasic, Holistički terapeut za zdravlje, osobni i duhovni rast i razvoj, FocusIN Centar Zagreb